Nedelja, 07.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Bajden okuplja saveznike sa ciljem da zaustave Kinu

Peking je labavi savez SAD, Japana, Indije i Australije nazvao simbolom „toksičnog hladnoratovskog mentaliteta".
Bajden okuplja saveznike sa ciljem da zaustave Kinu
Виртуелни самит земаља Квада (Фото ЕПА ЕФЕ - К.О.)

Administracija američkog predsednika Džozefa Bajdena ušla je u januaru ove godine u Belu kuću sa namerom da okupi i ujedini saveznike sa ciljem da ograniče uticaj Kine.

Sjedinjene Američke Države, pre svega, žele da spreče kineske teritorijalne pretenzije u Indo-Pacifiku.

Bajden čini svoj do sada najveći korak prema tom cilju, okupljajući na virtualnom skupu lidere Kvada - labavog saveza Sjedinjenih Američkih Država, Japana, Indije i Australije, piše „Si-En-En".

Peking je ovaj savez nazvao simbolom "toksičnog hladnoratovskog mentaliteta".

Vašington je objavio da će kovid 19 , privredna saradnja i klimatska kriza biti teme razgovora u petak, dok je Nju Delhi naglasio da će indijski premijer Narendra Modi razgovarati o „slobodnom i otvorenom Indo-Pacifiku” sa Bajdenom, japanskim premijerom Jošihidom Sugom i australijskim premijerom Skotom Morisonom.

U tim izjavama nije se spominjala Kina, ali upravo je uspon azijske ekonomske i vojne supersile doveo do oživljavanja Kvada 2017. godine. Kinesko pokazivanje mišića čini da četiri lidera Kvada imaju besane noći uoči najavljenog Samita.

Kvad ili Kvadrilateralni bezbednosni dijalog je neformalni strateški forum, koji ima poluredovne sastanke, razmenu informacija i vojne vežbe. Iako se ne radi o formalnom vojnom savezu poput NATO-a, neki ga smatraju potencijalnom protiv težom kineskom uticaju i širenju u azijsko-pacifičkom području.

Iako članovi naglašavaju benigne aspekte svoga odnosa, poput nedavne saradnje oko pandemije koronavirusa, potencijal za vojno okupljanje zemalja Kvada nije prošao nezapaženo u Pekingu - i to ne čudi.

Američki admiral Filip Dejvidson, zapovednik indopacifičkog zapovedništva, u utorak je nazvao okupljanje Kvada "dijamantom demokratije" u Indo-Pacifiku. Dejvidson je u utorak rekao kako se nada da će organizacija prerasti u nešto veće, piše "Si-En-En", a prenosi „B-92”.

„Ne samo u pogledu sigurnosti, nego u smislu da bismo mogli da pristupimo globalnoj ekonomiji, ključnim tehnologijama kao što su telekomunikacije i 5G, saradnja na međunarodnom poretku. Toliko toga se može učiniti diplomatski i ekonomski", rekao je Dejvidson.

Četiri saradnika konzervativnog „Huver Instituta" pri Univetzitetu Stenford, među kojima je i bivši američki ministar obrane Džejms Matis, navode da Kvad može imati važnu ulogu u četiri ključna područja, a to su: pomorska sigurnost, sigurnost snabdevanja namirnicama, tehnologija i diplomatija.

Kada je reč konkretno o diplomatiji, četvorica stručnjaka kažu da Japan, Indija i Australija imaju dublje odnose i veći uticaj na zemlje Indo-Pacifika nego SAD.

„Mnoge zemlje u regiji, posebno jugoistočnoj Aziji, verovatno će pozdraviti bližu saradnju među članovima Kvada kako bi se uspostavila ravnoteža s kineskom moći", rekao je Timoti Hit, viši analitičar u istraživačkom „Tink- tenku RAND korporaciji".

Međutim, nema garancija da će se išta od ovoga dogoditi.

Kako podseća "Si-En-En", inkarnacija Kvada pukla je pod pritiskom Kine 2007. godine.

Peking je tada organizaciju prikazao kao pokušaj opkoljavanja, a mogućnost da će ekonomski uzvratiti trima američkim partnerima mogla bi pokolebati njihove čvrste stavove.

Ako Kvad sada pokuša zauzdati Kinu, može se očekivati da će mu se Peking osvetiti, kažu stručnjaci.

"To će verovatno doneti više napetosti s Kinom, uključujući mogućnost ekonomske odmazde protiv Indije, Australije i Japana", rekao je pomenuti stručnjak Hit, napominjući da je svim trima zemljama Kina najveći trgovinski partner.

No, on ukazuje da je Kvad daleko od jedinstvenog fronta. Pukotine između članova mogu biti uteha za Kinu.

 

Komentari9
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

naivna
A kada je Amerika sa svojim satelitima rusila i ubijala sve pred sobom, gazeci medjunarodno pravo i tako "zavodila demokratiju" po svetu, retko ko se oglasio i osudio takvo nasilnicko ponasanje. Smeta im sto je kineski narod zasukao rukave i radi sa mnogo manjim novcanim naknadama nego na zapadu. Smeta im komunisticki sistem, pa to je volja kineskog naroda i upravo taj sistem ih je izvukao iz vekovnog siromastva. Amerika se ne smiruje,uvek trazi krivca u svetu za sopstvene politicke promasaje.
vule
Комунистички диктаторски режим се само санкцијама иранског типа може обуздати, али то би јако наштетило извозним економијама које овакве мере нису у интересу. Већ одавно не конзумирам ништа мејд ин чина и тек ако то урадите видећете колико смо сви ми данас зависни од производа произведених у Народној Републици Кини.
Официр
Бајдена неко мора да обавести јер је забораван! У Русији су се од 16. до 21. Септембра 2019. одржале велике војне вежбе заједно са Кином и Индијом на територији од Каспијског мора до Средње Азије. Учествовало је око 128.000 војника са више од 20.000 јединица технике, свих видова и родова. У вежбама су учествовале и трупе из Пакистана, заједно са одредима из четири средњeазиске земље — Казахстана, Таџикистана, Киргистана и Узбекистана.
n ercegovac
Bezmalo pola australijskog izvoza ide za Kinu i teško bi ga bilo preusmeriti na geo-političke prijatelje. Australijancima nije moguće odreći se kineske robe jer sve zapadne firme tamo proizvode, dok Kini nije problem naći alternativu za njihov ječam, vino, meso, ugalj i turizam. Na tom osnovu, šamari iz Pekinga, u vidu carina, taksi i sličnih trgovačkih blokada, pljušte sve češće i jače. Nadajmo se da australijska politička elita zna šta radi.
Nedeljko
Australija je nedavno prva u svetu "objavila rat" jedoj od velikih Americkih tehnoloskih komanija Tviteru te se ne sekirajte za njih. Dodatno da li zaista mislite da je zapad zaboravio da pravi sopstvene proizvode ciju je proizvodnju prebacio u Kinu (i pritom edukovao Kineze). Sigurno bice otpora na Wall Street-u za uvodjenje totalnih sankcija Kini ali Amerika je rasformirala Rokfelerovu naftnu kompaniju koja je bila mocnija i od celog Wall Street-a pocetkom 20 veka. Kockice se polako slazu.
[ЭКСКЛЮЗИВ]
Тај воз је одавно напустио станицу

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.