Subota, 27.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Jezik se stalno menja

Jezik se stalno menja
(Новица Коцић)

U rubrici Među nama 18. januara objavljena su dva dopisa koja bih želeo da komentarišem.

U prvom, pod naslovom „Nekad ćirilica, danas latinica”, autor Jordan Živanović piše o zanemarivanju ćirilice, ali i o upotrebi stranih reči. Na obe teme su mi već objavljivani tekstovi u ovoj rubrici, pa ću se povodom ćirilice složiti sa stavovima autora.

Međutim, pišući o upotrebi stranih reči, autor je zanemario činjenice. Reč „telegram” nije poreklom iz engleskog jezika. Možda je u engleskom jeziku (pretpostavljam) prvo primenjena. Konstrukcija reči tele-gram, tele-fon, tele-vizija... bazirana je na grčkom jeziku. Elem, tele (na daljinu), pa „slovo, tekst”, „ton, zvuk”, „slika”... Sličan je slučaj i s latinskim jezikom. Razlozi su praktične prirode: zašto za neke „novotarije” izmišljati nove reči u sopstvenom jeziku? Neki narodi to rade (prevode): Francuzi, Nemci, Hrvati, pa i Rusi. Srbi su praktičniji. Prihvatili su i latinske nazive meseci u godini. Ionako se baš ne poklapaju sa „srbskim koledarom”. Kako biste na srpskom rekli „heliocentrični sistem”? Mnogi turcizmi, hungarizmi, germanizmi... su opšteprihvaćeni, mnogi ne znaju da su to strane reči, ali su u životu prihvaćene. Jezik je živ, stalno se menja („panta rei” – „sve teče, sve se menja”). „Jezički” nacionalizam u ovim stvarima nije koristan.

Druga stvar je nekritično korišćenje stranih reči kad kod nas postoje već odgovarajuće, možda i bolje. Već sam pominjao primere „benefita” (korist), „menadžmenta” (upravljanje, rukovođenje). To je nedostatak opšteg obrazovanja i pomodarstvo. Nerazumevanje izvornog značenja ili svesno pridavanje „višeg značaja” u cilju lične prezentacije („mnogo sam pametan”).

Sličnoj temi posvećen je i drugi dopis, „Bukvalni prevodi upropastiće nam jezik” leksikografa Branka Vukičevića. Smatram da autor ovog puta nije u pravu. Izraz „od drveta ne vidi šumu” znači, kratko, „od pojedinosti ne vidi celinu”. A „ne vidi dalje od nosa” znači „ne vidi ništa, nesvestan je svog neznanja”. Dakle, nije prevod engleskog izraza „You can’t see the wood for the trees”.

Moja osnovna oblast su prirodne nauke, ali sam vaspitavan u okruženju u kojem se opšte obrazovanje podrazumevalo. I, naravno, poznavanje stranih jezika. Uključujući idiome – grupno značenje reči koje se ne mogu bukvalno prevoditi. Naročito u slučaju poslovica.

Knjiško znanje je nedovoljno, pa ni u struci. Šta vam vredi što nešto znate ako to ne umete da predstavite na razumljiv način? Ranije sam pored svog potpisa stavljao i titule, ali sam od toga odustao, jer nije garancija kompetentnosti. Pogotovu otkad je uvedena „bolonja”. Od sada se potpisujem kao penzioner, što odskora i jesam.

Mikica Kecić,
penzioner, Beograd

Komentari6
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Коста
"Многи турцизми, хунгаризми, германизми..." Турцизми владају. За разлику од наглицизама, германизама и осталих, турски изрази су изрази за најосновније појмове!!! Српски је немогућ без турцизама јер домаћих речи нема за -- јастук, чарапе, кајгану, занат, муштерију, чесму, челик, алат, шатор, чекић, шамар, дугме, памук, јуриш, инат, кошаву, сирће, бибер, џигерица, каиш...и да не дужим...листа је предугачка. Срби пре Турака нису имали челик, каиш, дугме, чарапе, јастук, џигерице?!? Страшно.
Коста
@ДбР-- Имали чарапе или не, одбацили или забортваили смо реч у корист туђе (тур. çorap). Имали смо и боју ("фарба") (тур. boya) и челик (тур. çelik), и торбу (тур. torba), и јастук (тур. yastık) итд. Као што рекох, "наш" ткз. народни језик уопште није наш, јер није нефункционалан без турских израза за најосновније појмове. Ми Срби смо, као свраке, узимали и својатали као "наше" народно благо свакојаке туђице и поред домаћих израза, а да не заборавимо и хрватску латиницу
ДбР
Имали смо чарапе, обојци. Е сад, тражите ви у радњи пар најлон обојака.
Simon Saivil
Видим у тексту стоји ’Књишко знање је недовољно, па ни у струци.’ Ипак се неке ствари у језику не мењају, или барем не би требале. Зар исправно не би требало бити 'Књишко знање је недовољно, па И у струци.’ ? Ово ’ни’ се пари (или треба парује?) са ’нити,’ а 'и' би се парило са ’или.’ Нешто као енглеско neither/nor, either/or. ’Ни’ је негативни ’одјек’ на прву негативну препозицију у реченици, која у овом случају не постоји.
Коста
Српска посла. Вукова реформа је требало да поједностави све -- граматику и правопис, али како време одмиче, језик је од једне азбуке добио две, има све више варијаната и све више правила -- правила за "народни језик"?! Али Срби мисле да су најпаметнији и да им не требају никаква правила, па свако пише баш како му се хоће.
Neven
Poučan tekst.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.