Utorak, 23.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Držimo se našeg kroja

Papagajske reforme zemalja u tranziciji predstavljaju poželjan pristup promeni društva. Ko daje pare želi i kontrolu, pa otuda i reforme koje neverovatno liče jedna na drugu. Malo je kreativnih nacija u tranziciji koje su odolele skrivenoj zamci „instant rešenja”.

Tranzicione zemlje često obolevaju od inercije i nekreativnosti u primeni reformističkih zadataka, suštinski datih kao set smernica, a ne kao zaokružena rešenja. Nerazumevanje prave logike tzv. usklađivanja sa zapadnim ili evropskim standardima dovodi do fenomena ameboidne privrede, neprepoznatljive u visoko konkurentnom okruženju. Ovo je situacija u kojoj se Srbija nalazi, nemoćna, a junački voljna da u slobodnoj konkurenciji parira značajno jačim evropskim ekonomijama.

Evidentna je opšta jadikovka srpskih privrednika, koji i na domaćem tržištu, značajno carinski i necarinski zaštićeni, jedva izlaze na kraj sa zapadnom konkurencijom. O nastupu na širem evropskom tržištu ne treba ni govoriti, jer se gotovo nemamo čime predstaviti.

Kada je u pitanju ocena razloga nekonkurentnosti srpski privrednici su jedinstveni bar u jednom – malo je kvalitetnih kadrova, a srpski obrazovni sistem je, kao što znamo, duboko u procesu reforme i primene tzv. Bolonjskog procesa. Bolonjski proces je, da se razumemo, deo šireg pristupa razvoju obrazovnog biznisa i rastućih investicija. S jedne strane, preciziranje puta sticanja znanja, uz prepoznatljiv bodovni sistem ocenjivanja i povećanje diplomske lestvice (master nivo), u funkciji je obrazovanja, kretanja i globalizacije. S druge strane je  namera da se unapredi produkcija kvalitetnih kadrova, neophodnih srpskoj privredi.

Evidentan je raskorak u intenciji reforme obrazovanja i trenutnom rezultatu. Apologete polovičnih reformi će reći da su nevernici nestrpljivi, te da će decenije pred nama pokazati rezultate njihovog lamentiranja. Srpska ljubav prema aferim efendijama, u vremenu dnevnih promena poslovnog ambijenta, neće pomoći domaćim privrednicima.

Nesklad reforme obrazovnog sistema i aktuelnih potreba privrede krije zamku razočaranja u Bolonjski proces. Čemu Bolonjske promene u školstvu, silne akreditacije, manje grupe studenata i mentorski rad, kad privreda u dovoljnoj meri ne dobija ono što joj treba? Da li je srpsko društvo i ovoga puta upalo u zamku primene promena čiju suštinu nedovoljno razume? Na kraju, šta raditi kako bi Bolonjski proces dobio pun smisao, uz ažurnu harmonizaciju školstva i privrede?

Kontinuirano usklađivanje potreba srpske privrede i sistema obrazovanja, u kontekstu Bolonjskog procesa, zahteva studiozno razvijene mehanizme afirmacije svojevrsnog partnerstva u privredi. Uzgredno osluškivanje kretanja u privredi obrazovnih institucija i nekoordinisana jeka srpskih privrednika nije put koji će dovesti do rešavanja brojnih problema domaće privrede. Pomenimo paradoksalan kontrast šampionske nezaposlenosti i nedostatka adekvatne radne snage.

Problemi nedostatka kadrova u srpskoj privredi su kako ’već viđeni’, tako i jedinstveni, čemu treba i primeriti rešenje. Na ovom nivou od Zapada ne možemo očekivati gotov odgovor. Ideju Bolonjske reforme obrazovanja moramo sami primeriti problemima domaće privrede.

Čini se da je neophodna kreativnost i inicijativa svih strana u problemu – države, privrede i obrazovnih institucija. Za početak, podstaknimo srpske privrednike da preko svojih udruženja tipa privrednih komora, organizovano i dinamično šalju poruke fakultetima i školama kakve kadrove očekuju za privredu koja dolazi. Ako privrednicima nije jasno kako treba obrazovnom sistemu predočiti realne potrebe, neka se obrate Privrednoj komori Marseja, najstarijoj takve vrste u svetu. I eto malog doprinosa izvesnijoj budućnosti profitnog i neprofitnog sektora i smanjenu dramatičnog problema nezaposlenosti. Unapređenju konkurentnosti srpske privrede i obrazovanja treba da da značajniji doprinos, unapređujući istovremeno svoju ponudu na sve atraktivnijem tržištu obrazovanja.

docent na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu

Komentari13
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.