Ponedeljak, 06.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

U politici nema prijateljstva

U politici nema prijateljstva
(Срђан Печеничић)

Na sastanku predsednika Srbije i premijera Kosova s predstavnicima EU gospodinom Lajčakom i gospodinom Boreljom 18. marta u Ohridu dogovoren je Sporazum o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine. Posle višečasovnih razgovora i dogovora sačinjen je Ohridski sporazum. Taj sporazum u prisustvu predstavnika EU usmeno su prihvatili i predsednik Srbije i premijer Kosova. U mnogim tačkama taj sporazum nije povoljan za obe strane – Beograd i Prištinu. Sporazum koji nije po volji obema stranama je dobar. Ne bi bilo dobro da je samo jedna strana bila zadovoljna.

Predstavnici EU Lajčak i Borelj istakli su da je sporazum u svim tačkama obaveza za obe strane i da više nema promena. To je sporazum o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine i ostaje dogovor o njegovoj implementaciji. Sporazum su prihvatile sve zemlje EU, i one koje ne priznaju Kosovo kao državu, kao i SAD. Beograd i Priština moraju da rade na što bržoj realizaciji, prema planu, pojedinih tačaka sporazuma. Strana koja opstruiše primenu sporazuma imaće znatne posledice – i finansijske i one u daljoj saradnji u pristupu EU.

U Srbiji su stranke opozicije različito reagovale na sporazum. Sve desničarske stranke (Dveri, Zavetnici, Novi DSS, pa i Narodna stranka) apsolutno su protiv sporazuma. Smatraju ga izdajom i kapitulacijom, traže izbore na svim nivoima i ostavku predsednika republike. Njihovi zahtevi i predlozi vratili bi nas devedesete godine 20. veka i ugrozili dalji privredni i ekonomski razvoj Srbije. Oni predlažu i prekid pregovora s EU. Stranke proevropske orijentacije smatraju da je sporazum loš po nas, ali pošto ne može ništa da se menja – da se što pre i više radi na pregovorima s EU. Te stranke su protiv priznanja Kosova kao države i članstva u UN. Treba naglasiti da se sporazumom ne traži od nas da priznamo Kosovo, a prijem Kosova u UN zahteva veliku proceduru, jer ide preko SB UN, a u Skupštini UN trebalo bi da glasaju dve trećine članica.

Treba što više da radimo na saradnji s EU i na ispunjavanju uslova za otvaranje novih klastera. Našu spoljnu politiku treba da usaglasimo sa spoljnom politikom EU i uvedemo sankcije Rusiji. U našoj zemlji stvorena je značajna atmosfera proputinizacije i antizapadne propagande (Demostat). Zbog neuvođenja sankcija Rusiji već sada imamo finansijske posledice, jer nam se smanjuje saradnja sa EU, a vlast smatra da u tome možemo još da izdržimo i da sankcije treba primeniti tek kad posledice budu neizdržive za zemlju i građane.

Kad je reč o sankcijama prema Rusiji, treba da podsetimo na maj 1992. godine, kad se u SB UN glasalo o uvođenju sankcija Srbiji. Tada je glasala i Rusija, a mogla je kao stalna članica SB da stavi veto. To nije uradila. Te sankcije našoj zemlji bile su veoma rigorozne i teške, a 1993. godine imali smo inflaciju nezapamćenu u svetu. Sankcije su nam trajale sve do formiranja nove demokratske vlasti posle oktobarskih promena 2000. godine.

Nama u Srbiji prvo u interesu treba da budu prosperitet, privredni, ekonomski razvoj i bolja budućnost za građane. U politici nema prijateljstva, svako gleda interes za svoju zemlju. U našoj istoriji, od kneza Miloša, obe dinastije – Obrenović i Karađorđević, bile su okrenute Zapadu, kao i FNRJ i SFRJ, kao i u pokretu nesvrstanih. Setimo se 1948. godine i Informbiroa.

S EU i SAD imamo najveću privrednu i ekonomsku saradnju, naša privreda orijentisana je na EU i SAD. Više od dve trećine našeg uvoza i izvoza su ka Zapadu, od kojeg dobijamo i najviše donacija. Na Zapad su orijentisani naši lekari, stomatolozi, inženjeri, radnici kada traže posao, a naši đaci svoje studije nastavljaju na prestižnim univerzitetima Engleske i SAD.

Na kraju, radimo da naša zemlja ima bolju perspektivu i bolju budućnost. To su pokazale naše komšije i bivše zemlje Varšavskog pakta, koje su sada članice NATO-a i EU. Mi smo u SFRJ bili bolje razvijeni od njih i imali viši standard, a sada nas je većina tih zemalja prestigla.

Prof. dr Miroslav Kuburović,
redovni profesor u penziji univerziteta u Kragujevcu

Komentari8
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Desa
1244. OUN. Zasto ne ?
Мома
Коректан текст. Много истина али ипак не треба да прекидамо односе ни са истоком ни са западом. На обе стране живе људи.
Боро
Срби и Руси, браћа заувек! СЛАВА!
Mr Dragan D
Profesore idi šetaj po parku i igraj šah, pametniji si kad ćutiš je rovo što si napisao je takva papzjanija da ni ti ne razumeš šta si hteo da kažeš. I profesore kad odeš u penziju nemaš pravo na ono prof. makar si mogao to da naučiš kad se već u sve razumeš
Zoran
Politika je biznis.

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.