Nedelja, 07.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
Merc priznao

Nemački kancelar ne veruje da će nuklearke spasti Nemačku

Nemačka platila cenu odluke o gašenju nuklearki
Nemački kancelar ne veruje da će nuklearke spasti Nemačku
Фридрих Мерц - ФОТО (EPA/CLEMENS BILAN)

BERLIN – Nemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da eventualni povratak nuklearnoj energiji ne bi rešio aktuelne probleme zemlje u snabdevanju energijom, ističući da su izazovi sa kojima se Nemačka suočava mnogo dublji i složeniji. On je to rekao na zajedničkoj konferenciji za novinare u Berlinu sa irskim premijerom Majklom Martinom.

Merc je ocenio da je odluka o gašenju nuklearnih elektrana bila pogrešna, ali je naglasio da bi eventualni pokušaj vraćanja na nuklearnu energiju danas bio bez stvarnog efekta na trenutnu energetsku situaciju.

„Čak i kada bismo sada pokušali da promenimo kurs, to ne bi rešilo nijedan od problema sa kojima se suočavamo“, poručio je nemački kancelar, ukazujući da je reč o dugoročnim posledicama energetske politike.

On je i ranije zastupao stav da je napuštanje nuklearne energije odluka koja ne podleže reviziji, čime je jasno stavio do znanja da ne podržava ponovno pokretanje zatvorenih reaktora, uprkos rastućim pritiscima iz privrede i dela javnosti.

Podsećanja radi, proces postepenog gašenja nuklearnih elektrana u Nemačkoj započet je 2011. godine, u vreme kancelarke Angele Merkel, kao direktna posledica nuklearne katastrofe u japanskoj elektrani Fukušima Daiči. Taj događaj je izazvao snažan antinuklearni talas u nemačkom društvu i doveo do strateške odluke o napuštanju ove vrste energije, koja je u potpunosti sprovedena 2023. godine.

Posledice takve politike dodatno su pojačane postepenim ukidanjem proizvodnje električne energije iz uglja, kao i prekidom isporuka jeftinog ruskog gasa, koji je godinama predstavljao ključni oslonac nemačke energetike. Ukupno posmatrano, Nemačka se sada suočava sa dugotrajnom energetskom krizom i usporenim ekonomskim rastom.

Iako je ruski gas ranije viđen kao prelazno rešenje na putu ka klimatskoj neutralnosti do 2045. godine, geopolitičke okolnosti su te planove dovele u pitanje, a Berlin još uvek nije pronašao alternativu koja bi u istoj meri mogla da zadovolji potrebe privrede i stanovništva, kako po obimu tako i po ceni.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.