"Izvol′te u kolima"

Posle političke odluke da se nekodifikovani i, do usvajanja novog Ustava - nepostojeći crnogorski jezik proglasi službenim jezikom, u Crnoj Gori glas dižu i oni koji muku muče sa padežima, pravilnim akcentovanjem i izgovaranjem raznih reči i izraza.

Kad ih čovek opomene da se ne govori "hvali" nego fali, da ne može "s kolima" već kolima, da nije "infrakt" nego infarkt, da je "čak štaviše", pleonazam, da nije "indentifikacija", da ne može "izvinuti" itd, dobije veoma jednostavan odgovor: "Tako je po crnogorski", uz obavezan aneks, pošto je tu blizu govornikov luksuzni automobil: "Izvol′te u kolima!"

Od bivših jugoslovenskih republika jedino su na nekim privatnim crnogorskim televizijama voditelji u sukobu s padežima i jezičkim standardima. Oni koji govore srpski, hrvatski i bošnjački, sudeći po programima na kablovskim i drugim televizijama, o tome vode računa.

Ovde se, zaista, s velikom pažnjom čeka normiranje tog novog jezika, kojim većina Crnogoraca nikada nije govorila, niti ga je koristila za svoje pismo.

Zli jezici tvrde da će zbog nadimka jednog od istaknutih poslenika crnogorske kulture, pored glasova koji su između "s" i "j", odnosno "z" i "đ", u novu azbuku biti ubačen i glas između "z" i "j", za koji, istina, tek treba da bude pronađen znak, odnosno slovo.

Naravno, polemike o jeziku, među crnogorskim intelektualcima i dalje traju.

"Ustavno imenovanje jezika crnogorskim ne podrazumeva stvaranje novog jezika, nego ozvaničenje nove norme i standarda koji će se bazirati na opštecrnogorskim osobinama. Kao što je hrvatski, srpski i bosanski standard uvažio sopstvene jezičke osobine, tako će se i u crnogorskom standardu ozvaničiti markantna crnogorska jezička obeležja", kazao je Adnan Čirgić, direktor Instituta za crnogorski jezik i jezikoslovlje "Vojislav P. Nikčević", dodajući da je, na primer, oblik "đevojka" u crnogorskom jeziku opšteprisutan.

"Srpski jezik je, nezavisno od ustavnih nameštaljki, bio i ostao suština duhovnog bića Crne Gore i Crnogoraca. Sve što se radilo oko preimenovanja klasična je montaža, kojom bi navodno trebalo da se podigne dostojanstvo nas Crnogoraca i na taj način ukaže da smo sve vreme govorili pogrešnim jezikom", saopštio je prof. dr Dragan Koprivica.

A na 26 profesora iz Nikšića i jednog iz Herceg Novog koji su se pre tri godine pobunili protiv preimenovanja srpskog jezika u maternji i zbog toga ostali bez posla - kao da su svi zaboravili...