Sreda, 01.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Filmska magija na Balkanu

Filmska magija na Balkanu
Фолекр Слендорф

Sofija- Za svega petnaest godina postojanja Sofija festival je postigao daleko više nego beogradski Fest za četrdeset. Ovde se danas održava i redovna godišnji sastanak borda Evropske akademije za film, pod predsedničkom „palicom” legendarnog nemačkog reditelja Vima Vendersa, uz aktivno učešće njegovih rediteljskih kolega Folkera Šlendorfa, Andžeja Zulavskog i novopridošlog člana, srpskog reditelja Gorana Paskaljevića.

 Glavna tema sastanka predsedništva EFA je nedavno najavljena restrikcija budžeta namenjenog kulturi i filmu koju Evropska unija ima nameru da sprovede kroz svoje reprezentativne institucije, što duboko uznemirava evropske filmske poslenike, koji čak pripremaju i protestno pismo naslovljeno na predsednika Evropske komisije Žozea Manuela Baroze. Venders, Zulavski i Paskaljević, posle projekcija svojih filmova „Pina” (Venders), „Posedovanje” (Zulavski) i „Bure baruta” (Paskaljević), održaće danas i svoje majstorske radionice i tako upotpuniti i serijal važnih filmskih pratećih događaja koji,inače, krase petnaestodnevni sofijski filmski maraton.

 Sofijski filmski festival koji još od osnivanja vodi marljivi, uporni i potpuno posvećen filmu – Stefan Kitanov (pravi čovek na pravom mestu), između ostalih, ugostio je ove godine i Otara Ioselijanija i njegov film „Čantrapas”, a slavni gruzijski reditelj nadahnuto je govorio publici o sovjetskom filmu u kojem je svojevremeno „rođen”, o filmskom stvaralaštvu „koje je manje zlo” i o glavnom razlogu zbog kojeg je još pedesetih godina dvadesetog veka rešio da mu film bude sudbina – o filmu „Čudo u Milanu” Vitorija De  Sike.

(/slika2)U Sofiju je sinoć stigla i jedna od najlepših filmskih glumica svih vremena, nezaboravna Anđelika iz filma „Gepard” Lukina Viskontija – filmska diva Klaudija Kardinale. Sofijski festival namenio joj je ovogodišnju nagradu za životno delo, uz veliku svečanu ceremoniju praćenu projekcijom resaurirane kopije Viskontijevog „Geparda” (ovenčanog „Zlatnom palmom” 1963.), omogućivši ujedno publici da danima unapred, putem interneta, postavlja pitanja legendarnoj glumici.

 Već treći dan, paralelno sa bogatim i raznovrsnim filmskim programima, traje i čuveni „Sofija miting” (sofijski susreti), serijal predavanja i diskusija i intenzivnih sastanaka evropskih producenata, posvećen razvoju novih filmskih projekata sa Balkana. U iščekivanju nagrada i koproducentskih aranžmana je i beogradski reditelj Vladimir Paskaljević, koji je juče zajedno sa producentkinjom Ines Vasiljević, predstavio svoj novi projekat pod radnim nazivom „O usponu i padu srpske radničke klase” (prema drami „Večera za dž” Filipa Vujoševića).

 (/slika3)Prošle godine na „Sofija mitingu”, zablistala je osmočlana ekipa srpskog omnibus-filma „Oktobar”, koju je predvodio mentor, reditelj i asistent na FDU – Stefan Arsenijević. Tačno posle godinu dana Arsenijević se sa autorima Damirom Romanovim i Ognjenom Isailovićem vratio u Sofiju, kako bi pred punom dvoranom sofijske filmske akademije, predstavili postignute rezultate i pokazali publici izmontiranih 30 minuta filma. Ekipa „Oktobra” došla je dobro pripremljena, „naoružana” flajerima, dvd materijalom i velikim šarmom s kojim su predstavili svoj rad. Omnibus „Oktobar” koji govori o tome kako revolucija jede svoju decu i koji je svojevrsna zbirka od sedam intimnih priča o ličnim refleksijama na „demokratsku revoluciju” u Srbiji 5. oktobra 2000., uskoro bi trebalo da vidi i srpska publika.

 U programu evropskih filmova prikazan je i film „Besa” Srđana Karanovića, dok je program „Balkanski film” otvorio ove godine vrata za filmove Srđana Koljevića (prisutan u Sofiji), Olega Novkovića, Nikole Ležaića, ali i za takozvani ženski omnibus „Neke druge priče” koji su sofijskoj publici juče predstavile rediteljke Ana Marija Rosi i Marija Džidževa, slovenačka producentkinja Dunja Klemenc i autor projekta i izvršni producent Nenad Dukić...

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.