Ponedeljak, 08.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Pupin i solunski dobrovoljci

Pupin i solunski dobrovoljci
Српски добровољци из САД (Фото: из поставке изложбе)

U Narodnom muzeju u Zrenjaninu otvorena je izložba pod nazivom „Srpski dobrovoljci iz SAD − doprinos Pupina i Vilsona u mobilizaciji”. Autori izložbe su Milan Tlačinac, Milan Mirković, Justina Pupin Košćal i Jovan Pavlović, a izložbu je realizovalo Udruženje ratnih dobrovoljaca 1912‒1918, njihovih potomaka i poštovalaca iz Beograda , zahvaljujući sredstvima Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja. Postavka obuhvata 20 panoa na kojima su prikazane fotografije, fotografije dokumenata i propratni tekst. Autori teksta pratećeg kataloga su Milan Tlačinac i dr Milan Micić.

 U Vojvodini ima dvadestak aktivnih asocijacija koje neguju sećanje na jednu od najslavnijih epopeja u istoriji srpskog naroda, a one uglavnom i okupljaju potomke dobovoljaca sa čuvenog Solunskog fronta. Posle Velikog rata solunski dobrovoljci, koji su mahom regrutovani među Srbima iseljenicima u Ameriku, koji su tamo stigli iz krajeva koji su se nalazili pod Austrijom ili su se na Istočnom frontu iz austrugarske vojske predavali Rusima i odatle dobrovoljo odlazili među ratnike na Solunski front, najviše su naseljavali upravo područje Vojvodine.

  Cele godine obeležava se vek od početka njihovog doseljavanja. Povodom te godišnjice, otvorena je i izložba u Zrenjaninu, a njena osnovna tema jeste doprinos naučnika Mihajla Pupina u okupljanju dobrovoljaca sa prekomorskog kontinenta. Nju su proteklog vikenda obišli i pripadnici pomenutih udruženja. Oni su u Zrenjaninu održali i godišnju Skupštinu Saveza svojih asocijacija.

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Милош
Мој прадеда је Ђуро је био на раду у САД када је кренуо Велики Рат. Он се вратио да се бори за Србију али бива мобилисан од стране аустро-угара и послат на Руски фронт, тамо се са осталим Србима и словенима предао Русима. Док су Одеси чекали да их пребаце на Солунски фронт, избила је револуција у Русији, па су морали да пређу читаву Русију и преко Владивостока скроз око Азије да дођу на Солун. Преживео је Солунски фронт, 1936. се сели у Срем, а '41. га убија Немачка авио бомба.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.