Subota, 20.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Razgovori pod lipom Danka Popovića

Na tradicionalnoj manifestaciji održana tribina na temu „Zavetni identitet – temelj porodice i srpskog naroda”
Razgovori pod lipom Danka Popovića
Са трибине у аранђеловачком Народном музеју (Фото: В. Проковић)

Aranđelovac – Negde oko praznika Preobraženja, dana rođenja poznatog aranđelovačkog pisca, Udruženje poštovalaca književnog dela Danka Popovića svake godine tradicionalno organizuje „Razgovore pod lipom Danka Popovića”. Tako je nedavno u Narodnom muzeju, koji se nalazi preko puta kuće Popovića, održana tribina na temu „Zavetni identitet – temelj porodice i srpskog naroda”.

Vladan Glišić, advokat i član udruženja, osvrnuo se na lik i delo zavičajnog pisca i oživeo lična sećanja s obzirom na to da je najveći deo svog mladalaštva proveo u razgovorima sa Dankom, pod čuvenom lipom. Podsetio je na dve stvari iz života Popovića – na činjenicu da za života nije dobio nacionalnu penziju i da su ga mnogi, kojima je pomogao, u jednom trenutku zaboravili. Brojnu publiku upoznao je sa aktivnostima udruženja, ističući da će nastaviti sa zalaganjem da „Knjiga o Milutinu” bude uvrštena u školsku lektiru primećujući da se ovo delo ponovo čita, a posebno posle izvođenja istoimene monodrame Nenada Jezdića. Ovom prilikom najavio je i televizijsku seriju po ovoj kultnoj knjizi i zaključio da se ipak sećamo šta znači šumadijski misliti i raditi i preuzimati odgovornost.

– Biti Šumadinac nije pitanje krvi i tla, već je to pitanje jednog vrednosnog sistema koji je Popović najbolje precizirao. Da bi zlo pobedilo dovoljno je da dobri ljudi ne rade ništa. A Danko nije bio od onih koji ne rade ništa. Kada je završio scenario za dramu „Karađorđeva smrt” u kojoj je na upečatljiv način prikazao to vreme, bilo je očekivano da uradi i seriju o Vuku Karadžiću. On i njegovi saradnici godinama su išli po arhivama i sakupljali materijal, međutim, kao politički nepodoban nije dobio taj posao. Kreativna razlika između ova dva dela velika je i danas. Samo nekoliko godina posle tog događaja izašla je „Knjiga o Milutinu” i njen uspeh niko nije uspeo da zaustavi jer je narod prepoznao svog pisca. U umetničkom smislu su ga zakopali, a on je vaskrsao – rekao je Glišić i dodao da je i piščeva životna pozicija, kuća Popovića, u jednom trenutku utihnula, da bi samo malo posle toga, sve ponovo zaživelo kada je sin Živomir sa svojom suprugom Nenom dobio Bogdana, Jovana i Magdalenu.

Profesor dr Vladimir Dimitrijević, koji je pisao i pogovor za zaveštajnu knjigu Danka Popovića „Na krstu i raskršću”, opisao je lični doživljaj lika i dela znamenitog Bukovičanina.

– Danko Popović je jedan od najdubljih izrazitelja naše maternje melodije, koja žali za istorijskom sudbinom naroda, ali je i svojevrsni vapaj za svetom nevinih daljina koji se na arhetipski način kroz ove šljivike, livade i kućice preslikao u Šumadiju. Šumadija je kao neki deo raja koji je sišao na zemlju i u kojoj su Srbi dobili pravo da žive, ali po cenu velikih žrtava kojima je trebalo odbraniti sopstveni identitet. Popović je svojim knjigama pokazivao i dokazivao da uprkos vekovnom stradanju, srpski narod nikada nije izgubio svoju vitalnost i da je ta Šumadija, koja je bila ispražnjena od stanovništva, kasnije postala živa košnica iz koje izleću rojevi najboljih i najkvalitetnijih ljudi. Njegova knjiga kao da progoreva čitaočeve dlanove jer nas podseća na sve patnje koje smo preživeli – istakao je Dimitrijević, i zaključio da nijedan narod ne bi izdržao ovo što su izdržali Srbi.

Na tribini je govorio i protonamesnik Dragan Popović, rodom Aranđelovčanin, koji je kroz teološku prizmu napravio paralelu između bioetike kojom se bavi i dela Danka Popovića.

– Vreme u tim delima iz perspektive Zapada jeste kraj modernizma i prelazak u postmodernizam, ali iz ugla Srbije u Dankovim knjigama, modernizam tek kuca na vrata. Milutin na nekoliko mesta vodi dijalog sa modernizmom i protiv njega se buni. Razume ratove, ali ne može da shvati epohu koja želi da Boga odstrani iz čovekovog života – zaključio je teolog Popović.

Odlomke iz dela Danka Popovića interpretirala je dramska umetnica Vesna Stanković, a tema je privukla veliki broj zainteresovane publike, među kojom su bili sin, snaha i unuci Danka Popovića.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.