Nedelja, 07.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
PSIHOLOGIJA MASE

Subotić: studenti u riziku od gubitka kritičkog mišljenja

Studenti sve više potiskuju sopstveno mišljenje
Subotić: studenti u riziku od gubitka kritičkog mišljenja
Татјана Суботић (ФОТО ЈУТЈУБ/СКРИНШОТ)

Gostovanje mlade učesnice „plenuma” u emisiji „Utisak nedelje”, tokom kojeg je više puta izjavila „ja nemam ime i prezime, ja sam medij”, otvorilo je šira pitanja o odnosu pojedinca i grupe, kao i o posledicama koje prihvatanje kolektivnog identiteta može imati u javnom prostoru. O tim pojavama za „Alo!” je govorila mr Tatjana Subotić, specijalistkinja medicinske psihologije, ukazujući na rizike koji prevazilaze pojedinačni medijski nastup.

„Način na koji komuniciramo u javnom prostoru, bilo verbalno ili neverbalno, direktno utiče na poverenje i kredibilitet koji imamo kada se obraćamo drugima. Anonimnost, odnosno postavljanje sebe u okvir kolektivnog identiteta, sa jedne strane može ukazivati na potrebu za zaštitom, ali istovremeno narušava jasnoću i nije način da se neguje odgovornost u javnom diskursu”, objašnjava Subotić. Ona naglašava da je za zdravu komunikaciju neophodna otvorenost, kao i spremnost da se preuzme odgovornost za izgovoreno.

Prema njenim rečima, problem postaje izraženiji kada kolektivni identitet preraste u obrazac ponašanja. „Kolektivni identitet može biti okidač za ponašanje mase. U psihologiji je odavno poznat fenomen psihologije mase, koji nosi određene rizike. Pre svega, dolazi do procesa deindividuacije – gubitka individualnog mišljenja, jer pojedinac potiskuje sopstvene stavove kako bi se uklopio u grupu”, navodi ona.

Takav proces, dodaje, ima i širi društveni značaj. „Time se otvara i etičko pitanje, jer se smanjuje prostor za kritičko mišljenje. Istovremeno se podstiču polarizacije i sužava prostor za dijalog. A nijedno civilizovano društvo ne može da napreduje bez zdravog i otvorenog dijaloga”, ističe Subotić.

Ona upozorava i na dodatne posledice koje mogu proizaći iz snažne identifikacije sa grupom. „U takvim okolnostima dolazi do dehumanizacije drugih – sve što nije grupa kojoj pripadam postaje ’druga strana’, a drugost se automatski doživljava kao nešto negativno. Istovremeno, emocionalna zaraznost je izraženija, reakcije su brže i manje promišljene, dok povećana sugestibilnost predstavlja dodatni rizik, jer glas grupe dobija autoritet”, zaključuje ona.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.