Demokratija ili teritorija
"Pred Srbijom je u stvari izbor – da bude istinska demokratija ili da se nipošto ne odriče Kosova... Vreme je da se Srbija otvoreno pozabavi tim pitanjem." Ovako direktno intonirana preporuka Srbiji stigla je juče iz Vašingtona, ali ne od zvaničnika američke administracije, nego od savetnika prištinskog pregovaračkog tima iz vašingtonskog Instituta za mir Danijela Servera. Ipak, moguće je da će nekome ova njegova rečenica zvučati kao amandman na jednoglasno usvojenu rezoluciju američkog Senata kojom je Srbiji odato priznanje za napredak ka demokratiji.
Podrška Evropske unije demokratskim snagama u Srbiji uoči izbora bila je, nesumnjivo, veoma značajna. Toliko da je u postizbornoj analizi britanski "Independent" čak zaključio da je "uspeh ultranacionalista rezultat inata birača na pozive Zapada vladi da sarađuje u vezi sa Kosovom i da preda ratne zločince".
Naravno, zapadne diplomate su fokusirane na demokratske snage i svakodnevno ih bodre da formiraju vladu koja bi dobila njihovu podršku u evropskoj perspektivi, tačnije integraciji u strukture EU.
Uslovi su poznati: od demokratske proevropske vlade traži se da brzo otkloni hašku prepreku (oko čega postoji saglasnost demokratskih stranaka) – što bi joj omogućilo obnavljanje pregovora o pridruživanju EU. Drugi uslov je da se od nove vlade "traži da bude konstruktivna u nalaženju pravednog rešenja za status Kosova" (što podleže različitim tumačenjima među demokratskim strankama u Srbiji). U zaključcima sa ministarskog zasedanja ne navodi se šta bi Srbija u ovom slučaju dobila zauzvrat. Server, doduše, zaključuje da bi "prihvatanjem neke vrste nadziranog suvereniteta za Kosovo Srbija uklonila najveću prepreku na putu ka relativno skorom ulasku u EU i potpuno normalizovala odnose sa SAD".
Evropski komesar za proširenje Oli Ren najavio je skori dolazak u Beograd. Kaže da s nestrpljenjem očekuje susret s novim, proevropskim vođama Srbije (iako nije jasno ko bi novi mogao da se pojavi). Jedino što je novo jeste nestrpljenje s kojim Evropska komisija očekuje da sarađuje s takvom vladom, što će joj (Komisiji) omogućiti da "ostvari brz napredak Srbije na tom putu". Renov dolazak u Beograd otprilike će se podudariti sa Ahtisarijevim iznošenjem rešenja za status Kosova i Metohije. U regionu će u to vreme biti i specijalni američki izaslanik Frenk Vizner.
Ako podrška Zapada formiranju srpske vlade bude imalo ličila na postavljenu tezu o osvajanju demokratije na račun suvereniteta države, pitanje je koje će to demokratske snage biti spremne da osvojene glasačke procente založe za tako skup cilj, pa makar se on zvao evropska perspektiva. Ako, uprkos svakoj zdravoj logici, demokratskim snagama nametnu dilemu izbora između evropske orijentacije po cenu, kratko rečeno, izdaje, broj evroskeptika će porasti i u demokratskom bloku. A u Srbiji će biti još izbora.
Predsednik Ruske Federacije izjavio je juče da se Rusija zalaže za bezuslovno poštovanje teritorijalnog integriteta država. Doduše, Savet Evrope neprekidno kritikuje Rusiju zbog nepoštovanja demokratije. Ali sve to kod njih nema veze s teritorijalnim integritetom. Ili, možda i ima. A ni velikoj sili koja je trenutno duboko uvučena u rat u Iraku ne bi se naročito dopalo pitanje: demokratija ili teritorija?Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


