Subota, 06.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Ratovi listićima, sankcijama i bombama

Ratovi listićima, sankcijama i bombama

Škotska je protekle nedelje bila jedna od najpominjanijih tema u svetskim medijima. Ali ne zbog muzike gajdaša, šarenih kiltova (tradicionalnih sukanja škotskih muškaraca), ili viskija koji se, prema jednom našem kolegi, pije isključivo sa tri kocke leda…

POTRAGA ZA NEZAVISNOŠĆU: Ovaj deo Velike Britanije svet je uzbudio različitošću rezultata ispitivanja javnog mnjenja po kojima je broj onih koji smatraju da Škotska mora da stekne potpuni suverenitet – u privrednom, političkom, vojnom i svakom drugom pogledu – stalno na granici između „da” i „ne”.

Neki put za „da” je više od polovine ispitanih, da bi već sutradan, i prema drugom istraživanju, taj broj pao ispod magičnih 50 odsto.

Odluku vlade u Edinburgu da se u naredni četvrtak održi referendum i konačno dođe do pravog odgovora, mnogi već sada vide kao sudbonosnu za celo Britansko ostrvo i njegovu kraljevinu.

Ovom odlukom, međutim, neće biti pogođeni samo Britanci. Ona će i te kako uticati na separatističke pokrete u drugim evropskim zemljama. Pre svega u Španiji koja muku muči sa Katalonijom, ali i u Francuskoj, Italiji, pa i na Balkanu sa njegovim „nedovršenim igrama”…

Svesna delikatnosti zahteva Škota (naš narod bi rekao: „Zaigrala mečka i pred vestminsterskim vratima”), vlada u Londonu činila je sve što je po, njenom viđenju, bilo moguće da zadrži državu na okupu. Škotskoj su ponuđene mnoge povlastice i na privrednom i na finansijskom planu, ali to grožđe, čini se, još uvek je kiselo.

U Edinburgu traže – sve. A šta će dobiti – videće se u četvrtak.

Kako god da bude, teško je verovati da će se životi škotskih građana već u petak promeniti iz korena. Doduše, osim već pomenutih gajdi, kiltova i viskija (ako glasači kažu „da”), moći će svetu da ponude i – naftu. Šta će, međutim, izgubiti, niko od zagovornika secesije ne želi da kaže.

DELOVANjE U KORIST SOPSTVENE ŠTETE: I dok u Britaniji predstoji „rat listićima”, između Evropske unije i Rusije bukti trgovinski sukob iz političkih razloga. EU je u više navrata nametala sankcije Rusiji zbog, kako navodi, „njenog učešća u ukrajinskom građanskom ratu”. Sada kada su borbe (barem velike) utihnule, uvode se nove sankcije ne bi li stanje na terenu ostalo kakvo je sada. A ako je reč o civilnom stanovništvu, sigurno nije dobro.

Na sankcije EU Rusija je odgovorila svojim ograničenjima. Između dva bloka kao da se sve svodi na „delovanje u korist sopstvene štete”. U četvrtak su pravu paniku podigli u Varšavi tvrdnjom da je Rusija zakinula deo gasa Poljskoj. Kako se, međutim, ispostavilo, reč je samo o količinama gasa koje je Poljska reeksportovala u Ukrajinu, zaobilazeći tako odluku Moskve da bivšoj sovjetskoj republici ograniči njegov dotok.

Sankcije na sankcije kao da su se pretvorile u jedinu sferu politike koju Brisel može da primeni u odnosu na Moskvu. A u Moskvi su, jednostavno, odlučili da više ne uvoze evropske automobile i robu široke potrošnje. Pa ko duže izdrži.

NOBELOVAC KAO BOG RATA: U rat se uputio i američki predsednik Barak Obama. Kako je najavio u četvrtak, američka avijacija odlučna je da bombarduje ciljeve u džihadističkoj Islamskoj državi „gde god se oni nalazili – u Iraku ili u Siriji”.

Takvu odluku je doneo lideri koji se, koliko pre pet godina, ovenčao Nobelovom nagradom za mir zbog, kako je tada navedeno, „izuzetnih napora da se ojača međunarodna diplomatija i saradnja među narodima”. Nagradu je zaslužio i zbog neširenje nuklearnog naoružanja, kao i stvaranja nove klime u međunarodnim odnosima, posebno sa islamskim svetom.

Kako li bi danas reagovao pokojni Alfred Nobel, izumitelj dinamita, kada bi saznao da se u njegovo ime dodeljuje nagrada čoveku koji se u proteklih pet godina od mirotvorca preobratio u svojevrsnog – boga rata.

Borba protiv džihadista svakako je svetski problem. Ali iskustvo govori da će od bombi i raketa ispaljenih iz američkih borbenih aviona, dole, na terenu, više stradati civili nego pravi zločinci.

U četvrtak je obeležena i godišnjica terorističkog napada na „kule bliznakinje”, dve poslovne zgrade u centru Njujorka, prilikom kojeg je stradalo 2.977 nedužnih ljudi. Bio je to napad terorističke grupacije Al Kaide, predvođene Osamom bin Ladenom. A za tu Al Kaidu stručnjaci danas tvrde da je, u odnosu na džihadiste Islamske države – pravo nevinašce.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.