Nedelja, 07.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Srpski softveri za američke i ruske kompanije

Srpski softveri za američke i ruske kompanije
(Фото Танјуг/С. Миљевић)

Izvoz IT usluga za prvih 10 meseci 2022. dostigao je oko dve milijarde evra, a najviše izvozimo u SAD, Veliku Britaniju, Švajcarsku i Nemačku. Izvoz ove vrste usluga veći je nego čitave prošle godine kada je iznosio 1,85 milijardi evra.

Premijerka Ana Brnabić očekuje da će izvoz IT sektora u 2022. biti 40 odsto veći u odnosu na prethodnu godinu i da će dostići oko 2,7 milijardi evra. Prema njenim rečima, Srbija se ubrzano približava izvozu od tri milijarde, našeg znanja i naših softverskih rešenja.

„To je velika stvar i nešto čime treba da se ponosimo jer je pre 10 godina ukupan naš izvoz u sektoru informacione i komunikacione tehnologije (IKT) bio samo 375 miliona evra. I tada smo mislili da smo dobri, a ove godine će biti sedam puta veći i to je rezultat svih nas u Srbiji”, kazala je premijerka.

Kada je reč o zemljama u koje Srbija ostvaruje najveći izvoz IKT usluga, Brnabićeva je navela da upravo to pokazuje sofisticiranost naše ekonomije i jačinu naših ljudi, njihovog znanja, talenata, sposobnosti.

„Ako se pogleda samo izvoz u SAD to je skoro nešto malo manje od 25 odsto ukupnog našeg izvoza IT sektora”, dodala je Brnabićeva.

Prema podacima NBS u prvih devet meseci smo u SAD izvezli usluge od oko 900 miliona evra.

Katarina Urošević, direktorka za korporativne komunikacije srpske HTEK grupe, koja je postala jedna od globalno vodećih kompanija za softversko inženjerstvo i razvoj digitalnih proizvoda,smatra da ima još prostora za rast našeg IT sektora. Na globalnom nivou postoji nedostatak inženjerskog kadra i Srbija ima potencijal da se odlično pozicionira na tržištu.

 „Naši klijenti su prevashodno iz Amerike, nekih 70 odsto, ali svakako radimo i za evropsko tržište. Svuda ima potencijala. Amerika je možda najinteresantnija zato što su tamo najinovativnije tehnologije, ali i zbog načina rada – rekla je Uroševićeva.

Ona je istakla da je ova kompanija koja je osnovana u Beogradu( kao startap u okviru tehničkih fakulteta, a sada joj je sedište u San Francisku) otvorila su više centara u regionu jugoistočne Evrope u kojima zapošljavaju najtalentovanije inženjere. U Rumuniji i Mađarskoj imaju po četiri centra, tako da 2022. završavaju sa 3.200 zaposlenih, što je tri puta više nego na početku godine.

Međutim, nije ključno samo obezbediti rast IT sektora u Srbiji već i njegov razvoj. U tom smislu otvaranje istraživačkih i razvojnih centara velikih kompanija iz SAD i Rusije, se posmatra kao dobra prilika za srpski IT. Naši domaći stručnjaci će za njih praviti najsavremenija softverska rešenja u industrijama u kojima date kompanije posluju.

Razvojni centar američkog IBM-a u decembru je otvoren u Novom Sadu. Trenutno ima 32 zaposlena, a u planovima postoji potencijal za još 28 stručnjaka. Kako je najavljeno, razvojna kancelarija će se baviti razvojem aplikacije za monitoring „Instana”. IBM je jedna od 30 kompanija koja je uključena u čuveni berzanski industrijski indeks „Dau Džons” i jedna od najvećih firmi na svetu, koja ima godišnji prihod od 57,35 milijardi dolara, a u razvoj ulaže oko 6,6 milijardi dolara.

Takođe američki proizvođač električnih kombija je početkom decembra otvorio razvojni centar u Beogradu. Njihov plan je da zaposli 200 inženjera.

Ruski IT gigant „Luksoft” tokom 2022. pokrenuo je svoj razvojni centar u Srbiji. Ova kompanija zapošljava 1.000 inženjera, a planira da do kraja 2023. taj broj poveća na 2.000. „Luksoft” radi na softverskim rešenjima za auto-industriju, bankarstvo, telekomunikacije, a klijenti su im neki od najvećih svetskih brendova i ima više od 20.000 zaposlenih u 30 zemalja.

Predstavnici ruske kompanije „Jandeks” najavili su otvaranje razvojnog centra u Srbiji i zapošljavanje više od 800 inženjera.

Komentari6
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Milan
A kajmak skinu stranci jer najveci izvoznici toga su strane kompanije koje rade ovde i stvaraju ta resenja koristeci nase ljude....
Dragan Pik-lon
Um caruje,snaga klade valja.
Zoran
Moguce Maksime, ali ne caruje. Bez njega se moze, a bez softverasa ne.
Maxim
Dobar moler zaradi više.
vox ex populi
Umjesto da je država ulagala u domaće IT kompanije, dopustila je prodaju uspješnih, kao i otvaranje novih stranih kompanija u Srbiji. I sad se hvali "izvozom" američkih kompanija.
Иван Грозни
Није посао државе да улаже у ИТ компаније. Нађите ми неку успешну државну компанију.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.