Od Petera Mađara građani očekuju brze reforme
Specijalno za „Politiku”
Budimpešta – Nakon ubedljive pobede stranke Tisa na parlamentarnim izborima, Mađarska se suočava s izuzetno zahtevnim i vremenski ograničenim procesom preuzimanja vlasti i očekivanom promenom postojećeg institucionalnog okvira. Kako se očekuje, tranzicija će se odvijati pod snažnim pritiskom rokova koji dolaze kako iz unutrašnjeg sistema, tako i iz Evropske unije.
Prema ustavnim procedurama, nova vlada mora biti formalno konstituisana u kratkom roku nakon objavljivanja konačnih izbornih rezultata, što znači da će Peter Mađar i njegov tim već u narednim nedeljama morati da preuzmu kontrolu nad ključnim institucijama. Međutim, čini se da izazov nije samo u formiranju kabineta, već u brzini kojom će nova vlast moći da pokrene suštinske reforme. Vreme je ograničeno, a očekivanja, i domaća i evropska, izuzetno visoka.
Najkritičniji rok vezan je za kraj avgusta, do kada Mađarska mora da ispuni čitav niz uslova kako bi dobila pristup sredstvima iz evropskog Fonda za oporavak. Reč je o više od 10 milijardi evra koje su već godinama blokirane zbog sporova oko vladavine prava. Da bi ta sredstva postala dostupna, nova vlada mora da ispuni 27 ključnih kriterijuma koji se odnose na borbu protiv korupcije, transparentnost javnih nabavki i nezavisnost pravosuđa.
„Ovo je praktično trka s vremenom”, ocenjuje ekonomski analitičar Peter Horvat, dodajući da „nijedna vlada u modernoj mađarskoj istoriji nije imala tako kratak rok da sprovede tako duboke reforme”. Prema njegovim rečima, svaki mesec kašnjenja znatno smanjuje šanse da zemlja iskoristi raspoloživa sredstva pre nego što program istekne krajem godine.
Paralelno s tim, nova vlast mora da se izbori s institucionalnim nasleđem prethodnog sistema. Mnoge ključne pozicije, od pravosuđa do regulatornih tela, i dalje su popunjene funkcionerima bliskim bivšoj vlasti, čiji mandati traju uglavnom po desetak godina. To znači da će i najjednostavnije reforme zahtevati ne samo političku volju, već i pravnu preciznost kako bi se izbegle blokade.
Iz Evropske komisije poručuju da su spremni za saradnju, ali naglašavaju da neće biti automatskog deblokiranja sredstava.
„Očekujemo konkretne korake u kratkom roku, posebno u oblastima koje su već definisane kao prioritetne”, izjavio je neimenovani visoki zvaničnik Komisije u Briselu, prenose mediji u Budimpešti. Dodao je da će napredak biti ocenjivan u realnom vremenu, što dodatno pojačava pritisak na novu vladu.
Politički analitičari ukazuju da je upravo tempo preuzimanja vlasti ključni faktor koji će odrediti uspeh čitavog procesa.
„Mađar nema luksuz postepene konsolidacije vlasti. On mora istovremeno da gradi novi sistem i demontira stari, i to u roku od nekoliko meseci”, navodi profesor političkih nauka na ELTE univerzitetu Ištvan Nađ.
Poseban izazov, po njegovim rečima, predstavlja i potreba za brzim zakonodavnim aktivnostima. S dvotrećinskim udelom, nova parlamentarna većina ima formalnu mogućnost da menja ključne zakone, pa čak i Ustav. Međutim, svaka odluka mora biti pažljivo tempirana kako bi se uklopila u evropske rokove i uslove za finansijsku podršku.
U tom kontekstu, prvi potezi nove vlade biće pažljivo praćeni ne samo u Briselu, već i na finansijskim tržištima. Investitori već signaliziraju da očekuju brze i jasne korake ka stabilizaciji institucija i jačanju pravne sigurnosti.
„Iskustva drugih zemalja pokazuju da je početna faza tranzicije presudna. Ukoliko se propuste ključni rokovi, kasnije ispravke su znatno teže i politički skuplje. Upravo zato se u diplomatskim krugovima sve češće govori o prvih sto dana kao o periodu koji će odrediti ne samo sudbinu vlade Petera Mađara, već i dugoročni pravac Mađarske”, ocenjuje Nađ.
Dodatni pritisak dolazi i iz unutrašnjeg političkog kalendara. Očekuje se da novi parlament u najkraćem roku usvoji paket hitnih zakona koji bi omogućili pokretanje antikorupcijskih istraga i reviziju spornih ugovora iz prethodnog perioda. Istovremeno, nova vlada će morati da uspostavi funkcionalnu saradnju s institucijama koje još nisu pod njenom kontrolom, što dodatno komplikuje dinamiku donošenja odluka.
Prema oceni pravne ekspertkinje Eve Tot, „biće ključno da svaki korak bude pravno održiv, jer bi u suprotnom mogao da bude oboren pred sudovima, što bi dovelo do novih kašnjenja”. Ona dodaje da će upravo kvalitet zakonskih rešenja odrediti da li će reforme biti trajne ili samo privremene.
Ne treba zanemariti ni društveni aspekt tranzicije. Građani očekuju brza poboljšanja životnog standarda, ali ekonomski efekti reformi neće biti trenutni. Upravo tu se krije potencijalni rizik za novu vlast, ukoliko izostanu brzi rezultati, politička podrška može početi da opada i pre nego što reforme daju konkretne efekte, naglašava Eva Tot.
Čeka se na predsednika da sazove sednicu parlamenta
Postupak konstituisanja novog saziva mađarskog parlamenta odvija se po Ustavom utvrđenom redosledu koraka, u kojima ključnu početnu ulogu ima predsednik države Tamaš Šuljok. On je dužan da u roku od najviše 30 dana od proglašenja konačnih izbornih rezultata sazove prvu sednicu parlamenta, na kojoj poslanici polažu zakletvu, bira se predsednik skupštine i parlament formalno počinje sa radom. Nakon toga, predsednik predlaže kandidata za premijera, što će u ovom slučaju biti lider pobedničke većine Peter Mađar, a parlament ga bira prostom većinom glasova, posle čega sledi i formalno imenovanje vlade. Ukoliko Tisa bude imala dvotrećinsku većinu, proces formiranja vlasti može biti veoma brz, a nova većina dobija i mogućnost da menja Ustav i ključne zakone.
Iako predsednik države ima značajnu formalnu ulogu u ovim koracima, njegova stvarna politička moć je ograničena u uslovima snažne parlamentarne većine. Teorijski, novi parlament može pokrenuti i postupak njegove smene, ali samo ako postoji osnov, odnosno dokaz da je prekršio Ustav ili zakon. Da bi bio pokrenut proces smene predsednika neophodna je inicijativa najmanje jedne petine poslanika. Odluku parlament treba da donese dvotrećinskom većinom i na kraju je neophodna konačna ocena Ustavnog suda. Iako bi Tisa, ukoliko bude imala kvalifikovanu većinu, mogla da obezbedi potrebne glasove za pokretanje postupka, u praksi je smena predsednika retka i politički osetljiva mera, pa su realnije opcije da predsednik ostane na funkciji do isteka mandata ili da, u slučaju jačeg političkog pritiska, sam podnese ostavku.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


