Nedelja, 07.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Promašaji agrarne strategije

Rezultati proizvodnje u poljoprivredi Srbije u prošloj godini daleko su ispod plana u Strategiji poljoprivrede i ruralnog razvoja 2014–2024.
Promašaji agrarne strategije
(Фото Д. Јевремовић)

Ukupna bruto vrednost poljoprivredne proizvodnje u 2015. godini bila je 4,63 milijarde dolara, što je za 7,3 odsto manje od one u 2014. godini. Istovremeno, neto ostvarena vrednost poljoprivredne proizvodnje u visini od 4,09 milijardi dolara manja je za 5,6 odsto u odnosu na 2014. godinu. Vlada Srbije je u julu 2014. usvojila Strategiju poljoprivrede i ruralnog razvoja, koja će važiti narednih 10 godina. Prema toj strategiji udeo poljoprivrede u BDP privrede treba da se poveća do kraja ovog perioda za 15 do 20 odsto. Međutim, da bi udeo poljoprivrede porastao na 15 odsto, to znači da poljoprivreda do 2023. godine treba da se razvija po prosečnoj stopi od 6,1 godišnje. U drugoj, boljoj varijanti, piše da bi poljoprivreda ostvarila rast udela u BDP od 20 odsto, trebalo bi da se razvija po stopi od 9,2 odsto godišnje. Međutim, već u prvoj godini primene Strategije, 2015, umesto planiranog rasta, poljoprivreda Srbije, prema zvaničnim podacima Republičkog zavoda za statistiku, beleži pad od 7,3 odsto!

Kada je usvojena Strategija, saopšteno je da su ciljevi tog dokumenta unapređenje i modernizacija poljoprivredne proizvodnje, poboljšanje kvaliteta života u ruralnom područjima, održivo upravljanje resursima i zaštita životne sredine.

Ovakvi rezultati srpskog agrara pokazuju da je upozorenje eksministra poljoprivrede Jugoslavije dr Koviljka Lovra, tokom javne rasprave o donetoj Strategiji, bilo opravdano. On je tada istakao da autori Strategije (njih oko 200) koriste netačne podatke, pa su zato očekivane projekcije razvoja poljoprivrede potpuno nelogične i besmislene. Jer, prema njegovim ocenama, izvedene projekcije pokazuju da će se poljoprivreda razvijati sasvim suprotno od razvojnih zakonitosti. Između ostalog, on je tada istakao: „Ono što autori Strategije projektuju još nijedna država nije uspela da ostvari. Štaviše, za našu privredu bi bilo porazno da se ostvare.“

Autori su projektovali i rast bruto investicija u poljoprivredi od 10 do 15 odsto godišnje u nominalnom iznosu. To je nerealno ako se zna da poljoprivreda u Srbiji predstavlja neatraktivnu delatnost za strane direktne investicije. One su u ukupnim SDI u Srbiji od 2004. do 2011. godine učestvovale sa 0,7 do 1,6 odsto!

Dakle, ono što je planirano i ostvareno već u prvoj godini ukazuje na nelogičnost i neosnovanost Strategije. To se pokazalo i u – praksi, umesto rasta proizvodnje u agraru Srbija, ima pad!

Naime, ukupna vrednost ostvarene biljne proizvodnje u 2015. godini bila je 2,98 milijardi dolara, što je pad od oko 11 odsto u odnosu na 2014, sa učešćem od 64,3 procenta u ostvarenoj bruto vrednosti poljoprivredne proizvodnje. Istovremeno, vrednost stočarske proizvodnje u Srbiji procenjena je na prošlogodišnjem nivou u vrednosti od 1,65 milijardi dolara i ima učešće od 35,7 odsto u ostvarenoj vrednosti poljoprivredne proizvodnje.

U godinama koje dolaze, sa velikim izazovom suočavaće se i proizvođači i prerađivači šećerne repe zbog gubitka tržišta EU, na kome Srbija ima preferencijalnu kvotu za izvoz od oko 182.000 tona. To će znatno smanjiti setvene površine koje su poslednjih godina dostizale i 70.000 hektara (samo u prošloj godini to je bilo svega 42.000 hektara), kao i prerađivačke kapacitete, zbog ograničene konkurentnosti na međunarodnom berzanskom tržištu gde su cene podložne oscilacijama, kao i zbog rentabilnije prerade šećerne trske u odnosu na šećernu repu.

Prema onome što su stručnjaci planirali u Strategiji, odmah se videlo da je to bio samo deklarativni cilj, ali u praksi neostvariv. To se pokazalo u prvoj godini njene (ne) realizacije.

Novinar-istraživač i analitičar

Komentari12
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.