Polanski, Almodovar, Belokio za „evropskog oskara”
Berlin će i ove godine biti domaćin svečane ceremonije dodele „evropskih oskara”, godišnjih nagrada Evropske akademije za film čije je stalno sedište, još od osnivanja 1988. godine, u ovom gradu.
I ovog puta Berlin se potrudio da sve bude organizovano na zavidnom nivou, i radno i veoma svečano, a u takvoj atmosferi već u subotu 7. decembra francuskoj glumici Žilijet Binoš biće uručena 32. EFA za izuzetan evropski doprinos svetskom filmu, a nemačkom autoru Verneru Hercogu „evropski oskar” za životno delo. U subotu će i svetska filmska javnost (direktan prenos u 45 zemlje sveta) znati i ko su dobitnici ovogodišnjih evropskih nagrada: za najbolji film, režiju, scenario, glumca i glumicu, za najbolju evropsku komediju, otkriće godine, najbolji dokumentarni i najbolji kratki film, kao i za najbolje doprinose u koprodukciji, scenografiji, kostimu, muzici. Među medijskim partnerima ceremonije dodele nagrada, već tradicionalno je i dnevni list „Politika”.

U kategoriji najbolji evropski film 2019. nominovani su: „Optužujem” Romana Polanskog, „Bol i slava” Pedra Almodovara, „Sistemšprenger” Nore Fingšajt, „Omiljena” Jorgosa Lantimosa, „Izdajnik” Marka Belokija i „Jadnici” Lađa Lija (nominovan i u kategoriji evropsko otkriće godine). Polanski, Almodovar, Lantimos i Belokio osvojili su nominacije i za najboljeg evropskog reditelja, a njima se u ovoj kategoriji pridružuje još samo jedno ime – ime mlade francuske rediteljke Selin Sjama, za režiju filma „Portret dame u plamenu”.
Ovogodišnja lista nominovanih filmova i reditelja je jaka. Polanski je sa svojim rigorozno, a elegantno režiranim filmom „Optužujem” podario raskošno dramski, dinamičan i nepredvidljiv špijunsko-istorijski triler, uzbudljivu hroniku poznate afere „Drajfus” sa promenjenim uglom gledanja. Almodovar je sa samoreflektujućim filmom „Bol i slava”, u kojem je načinio pun krug svojih ličnih sećanja i umetničkog života, podario gledalištu puno emocija i lepote. Belokijev „Izdajnik”, realistička priča o razotkrivanju piramidalnog funkcionisanja sicilijanske Koza nostre tokom osamdesetih godina prošlog veka, žestok je film sa sjajnom razradom likova (preuzetih iz stvarnog života) i scenama suđenja koje se mogu smatrati i pravim filmskim remek-delom. Ni Lantimosa ne treba potcenjivati, njegova raskošno kostimirana istorijska tragikomedija iz života kraljice Ane i njenih dvorskih dama, osvojila je poklonike sedme umetnosti i kritičare širom sveta. U ovakvoj konkurenciji pobeda nemačkog „Sistemšprengera” ili francuskog filma „Jadnici” bilo bi pravo iznenađenje (Lijevim debitantskim „Jadnicima” primerenija je nagrada za evropsko otkriće godine).
I u kategoriji najbolji evropski glumac našla su se tri jaka imena: Antonio Banderas (Bol i slava), Žan Dižarden (Optužujem), Pjerfrančesko Favino (Izdajnik), a njima se sa osvojenim nominacijama pridružuju i glumci Levan Gelbahijani (A onda smo plesali), Aleksandar Šir (Gunderman) i Ingvar E. Siguroson (Beli, beli dan).
Listu nominovanih glumica predvodi Olivija Kolman (Omiljena), a njoj se priključuju: Trine Dirholm (Kraljica srca), Noemi Marijan i Adel Anel (Portret dame u plamenu), Viktorija Mirošničenko (Pritka) i Helena Cengel (Sistemšprenger).
U kategoriji najboljih dokumentarnih filmova našao se i severnomakedonski „Zemlja meda” Ljubomira Stefanova i Tamare Kotevske, već je obelodanjeno da je nagradu Evroimaža za najbolju koproducentkinju osvojila Hrvatica Ankica Jurić Tilić (Ne gledaj mi u pjat, Zvizdan...), a već su poznata i imena osam dobitnika nagrada EFA u kategorijama: najbolji snimatelj, montažer, scenograf, kostimograf, šminker-masker, kompozitor, dizajner zvuka i vizuelni efekti. Za svoje doprinose filmu „Omiljena” Jorgosa Lantimosa svoje „evropske oskare” osvojili su: Robi Rajan (direktor fotografije), Jorgos Mavropsaridis (montažer), Sendi Pauel (kostimografija) i Nadja Stejsi (šminka-maska). Za najbolju scenografiju nagrađen je Ankston Gomes (Bol i slava), za originalnu kompoziciju Džon Giltler (Sistemšprenger), za najbolji zvuk Edvardo Eskvide, Naćo Rojo-Viljanova i Loran Šasenj (Dvanaest godina noći), dok je dobitnik „evropskog oskara” za najbolje vizuelne efekte ansambl profesionalaca predvođenih Martinom Zibelom (O beskonačnosti)...
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


